Potpisan Ugovor o digitalizaciji arhivske građe BZK “Preporod”
Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ , odnosno njenih pravnih prethodnica društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini, što predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine. Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što je način za njeno čuvanje, ali i za njeno cjelovitije korištenje. Predsjednik BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić kazao je da se već uveliko pripremaju za održavanje velikog jubileja, 120. godišnjice od osnivanja, zbog čega su se i odlučili na tako veliki projekt.
– Riječ je o najvećem digitalizacijskom projektu kojim BZK „Preporod“ nastavlja već započete i otvara nove smjerove u oblasti digitalizacije i digitalne prezentacije kulturne baštine – istakao je.
Također je naveo da je krajnji cilj projekta da na jednom mjestu okupe ono što je tekstualna arhivska povijest BZK „Preporod“ te je izrazio nadu da će i sa ostalim arhivima u BiH i šire, koji u svom posjedu imaju građu, potpisati slične ugovore. Zahvaljujući tom projektu, dodao je, bit će moguća detaljnija istraživanja o BZK „Preporod“, ali i Bošnjacima te je naglasio da su sva dosadašnja istraživanja u biti nepotpuna i nedovoljna bez detaljnog i cjelovitog uvida u arhivsku građu.
Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac pojasnila je da je digitalizacija arhivske građe veoma važna, prvenstveno zbog fizičke građe dokumenta, ali i zbog toga što će na taj način istraživači lakše doći do informacija. Naglasila je da u Historijskom arhivu trenutno postoji 189 arhivskih kutija i četrdeset i dvije knjige arhivske građe BZK „Preporod“ od 1903. do 1949. godine, koje će ustupiti BZK „Preporod“ u svrhu digitalizacije.
IZVOR: FENA
