U  S  T  A  V

PRVI DIO

OSNOVNA NAČELA
Sadašnje prilike bošnjačkog naroda zahtijevaju da se dugi tok stradanja obustavi i da se osiguraju uvjeti ravnopravnosti u svjetskoj zajednici naroda. Od deset stoljeća svog postojanja Bošnjaci su u tri posljednja stoljeća izloženi sustavno planiranom i izvođenom genocidu. Posve su nestali iz više područja u kojima su živjeli i razvijali svoju kulturu kao autohtono stanovništvo (Slavonija, Lika, Dalmacija, Crna Gora, Srbija i dr.). Na svim tim prostorima posve je uništeno bošnjačko stanovništvo zajedno s gotovo svim tragovima njegove kulture. Taj tok uništavanja provođen je na osnovi sustavno razvijenih i održavanih protivbošnjačkih ideologija. Sami Bošnjaci nisu u tom razdoblju uspjeli izgraditi ideologiju, organizacije i ustanove potrebne za osiguranje opstanka i razvoja.

II
Razaranja Bosne i Hercegovine i bošnjačke prisutnosti ponovljeno je agresijom 1992. godine. U toku te agresije ubijeno je u izravnim ratnim djelovanjima ili stradalo uslijed ratnih uvjeta oko dvije stotine tisuća ljudi, od čega oko dvadeset tisuća djece. Na svim područjima Bosne i Hercegovine na kojima se Bošnjaci nisu uspjeli obraniti uništena je ukupna njihova prisutnost, a svi spomenici materijalne kulture razoreni. Tako je samo u razdoblju od četiri godine, počev od 1992, uništeno oko tisuću i dvije stotine različitih zgrada vjerske kulture (džamije, tekije, turbeta, škole). Iza tog uništavanja stoje cjelovite zločinačke ideologije, koje smjeraju uništiti svaku prisutnost Bošnjaka u njihovoj domovini. Tako, danas Bošnjaci žive samo na jednoj četvrtini ukupne bosanskohercegovačke teritorije. Time je dugi tok uništavanja Bošnjaka dosegao kritičnu granicu, što se iskazuje suženim životnim prostorom, velikim brojem raseljenih i prognanih, kao i teškim ranama na demografskom stablu.

III
Budući da bošnjački narod danas živi u velikom broju država, njegovo povezivanje u svjetsku cjelinu moguće je prije svega na temelju snaženja svijesti o porijeklu, jeziku i kulturi. Jezgra te svijesti mora biti nastojanje da se obrani i očuva cjelovita Bosna i Hercegovina, budući da tu narodnu težnju podupiru i ukupna bošnjačka povijest i pouzdana budućnost. Utemeljenost tog cilja i svijest o načinima njegovog dosezanja moraju postati utkani u vjerska, politička i kulturna osjećanja svakog Bošnjaka.

IV
Kulturno društvo Muslimana “Preporod” uspostavljeno je nakon II svjetskog rata, u kojem je stradalo preko sto tisuća Bošnjaka, ali i odmah nakon osnivanja i ukinuto. To društvo obnovljeno je 1990. godine i predstavlja pravnog nasljednika društava “Gajret” i “Narodna uzdanica”, preko kojih su Bošnjaci u ranijem razdoblju nastojali zaštititi i razvijati svoju kulturnu zasebnost u različitim državnim ustrojstvima na južnoslavenskom području. Raspadom Jugoslavije i nastankom novih država na tom području bitno su izmijenjeni uvjeti u kojima Bošnjaci danas žive. Ta promjena uvjetuje preoblikovanje današnjeg Kulturnog društva Bošnjaka “Preporod” u novu organizaciju, koja može udovoljiti zahtjevima opstanka i razvoja.

V
U skladu s novim uvjetima, Kulturno društvo Bošnjaka “Preporod” reorganizira se u Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, kao svjetsku zajednicu društava, organizacija i ustanova koje se međusobno povezuju radi zajedničkog djelovanja i međusobnog pomaganja u snaženju bošnjačke nacionalne cjelovitosti.

VI
Opstanak i razvoj bošnjačkog naroda u svijetu, kao temeljni cilj svakog bošnjačkog organiziranja u području bošnjačke kulture, iskazuje se u sljedećim posebnim ciljevima:

• Promicanje svijesti o štićenju i razvoju svih oblika bošnjačke kulture i umjetnosti, kao temelja bošnjačkog poimanja svijeta;
• Snaženje bošnjačke svijesti o porijeklu, jeziku i kulturi u okviru prihvaćanja svetosti svakog ljudskog života i prava svakog pojedinca da izabere vjerovanje i način njegovog iskazivanja;
• Razvijanje sredstava i ustanova te drugih organizacija preko kojih će bošnjačkoj kulturi biti osiguran ravnopravan položaj u svjetskoj zajednici kultura, a preko nje pravo Bošnjaka da se razvijaju sa svim općepriznatim pravima u okviru vlastite kulture;
• Organiziranje društava i ustanova bošnjačke kulture u svim bošnjačkim općinama diljem svijeta, kako bi preko njih te općine sačinjavale bošnjačku nacionalnu cjelinu u svijetu;
• Povezivanje svih organizacija, društava i ustanova bošnjačke kulture u skladnu organizacijsku cjelinu, u kojoj se bošnjačka pitanja raspravljaju i odgovaraju na djelotvoran način;
• Uspostavljanje veza sa svim organizacijama, društvima i ustanovama drugih naroda u svijetu, u cilju razvijanja i snaženja prijateljstva i saradnje;
• Utjecanje na organe vlasti u državi Bosni i Hercegovini u vezi s organizovanjem i vođenjem  poslova od važnosti za bošnjačku kulturu u skladu s bošnjačkim potrebama;
• Stjecanje i proširivanje znanja o protivbošnjačkim elitama, ideologijama i organizacijama, u cilju sprečavanja svih protivbošnjačkih djelovanja;
• Ravijanje svijesti i organizacijskih oblika koji služe štićenju najugroženijeg dijela bošnjačkog stanovništva;
• Povezivanje svih bošnjačkih organizacijskih oblika u okviru svrhovite saradnje.

DRUGI DIO

I – OSNIVANJE BOŠNJAČKE ZAJEDNICE KULTURE “PREPOROD”
Član 1.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” svjetski je savez društava, organizacija i ustanova, a čiji je osnovni cilj štićenje i razvoj bošnjačke kulture.

Član 2.

Društva, organizacije i ustanove, iz člana 1. ovog Ustava, mogu biti povezane u Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod” uspostavljene na temelju teritorijalnog, strukovnog i poslovnog povezivanja Bošnjaka, u skladu s njihovim potrebama.

Član 3.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” djeluje u državi Bosni i Hercegovini i u svim domovinskim zemljama i u zemljama iseljenja.

Član 4.

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” utemeljena je na određenju bošnjačke kulture kao najvažnijeg činitelja povezivanja Bošnjaka u cijelom svijetu. Odnos Bošnjaka prema svojoj kulturi predstavlja najvažniji činitelj njihovog opstanka kao cjeline.

Član 5.
Osnovni ciljevi djelovanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” u domovinskim zemljama i u zemljama iseljenja su:

1. Razvijanje i snaženje svijesti o ukupnosti bošnjačke kulture u svjetskoj zajednici kultura;
2. Istraživanje i predstavljanje svih sadržaja bošnjačke kulture u okviru nastojanja Bošnjaka da sebi osiguraju ravnopravni položaj u svjetskoj zajednici naroda;
3. Uspostavljanje i razvijanje društava, organizacija i ustanova potrebnih za djelotvornu bošnjačku kulturnu cjelovitost;
4. Razvijanje i jačanje patriotskih osjećanja i spremnosti za odbranu zemlje, kao i za realizaciju temeljnih obilježja Bošnjaka, njihove historije i kulture;
5. Stvaranje potrebnih uvjeta u kojima će Bošnjaci odlučivati svi o svojoj sudbini;
6. Povezivanje svih bošnjačkih društava, organizacija i ustanova u svjetsku zajednicu koja će biti sposobna istraživati i razrješavati najvažnije zadaće bošnjačke kulture;
7. Uspostavljanje prijateljskih veza sa svim društvima, organizacijama i ustanovama drugih naroda u svijetu u cilju saradnje i međusobnog pomaganja;
8. Školovanje bošnjačke mladeži u skladu s potrebama bošnjačkog naroda;
9. Razvijanje svijesti i organizacijskih oblika koji će doprinositi tome da najugroženiji dio bošnjačkog naroda bude štićen u okviru organizirane cjeline bošnjačkog uvoda;
10. Ustvrđivanje i sprečavanje svih oblika protivbošnjačkih elita, ideologija i organizacija;
11. Osnivanje i vođenje organizacija i ustanova koje su trajna ili privremena potreba bošnjačkog naroda;
12. Osiguranje neovisnosti u svim područjima kulturnog života gdje je to moguće i ravnopravne suradnje sa svim narodima svijeta;
13. Preuzimanje i razvoj pozitivnih iskustava svih drugih naroda, društava, organizacija i ustanova;
14. Predstavljanje i tumačenje svih postignuća bošnjačke kulture, koji čine dio opće kulturne riznice svijeta.

Član 6.

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” djeluje u skladu s ciljevima utvrđenim ovim Ustavom i temeljnim dokumentima viših organizacijskih oblika bošnjačkog povezivanja, ne samo u kulturi već i u drugim područjima njihove narodne ukupnosti.

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, kao cjelina, djeluje u skladu sa zakonom država unutar kojih ona ostvaruje svoje ciljeve, izuzev ako ti zakoni nisu u suprotnosti s međunarodnim aktima o ljudskim pravima i slobodama.

Član 7.

Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod” sačinjavaju sve organizacije, društva i ustanove bošnjačke kulture, koje donesu odluku o pristupanju u ovu zajednicu.

Član 8.
Organizacije, društva i ustanove bošnjačke kulture koje su pristupile Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod” djeluju u skladu sa svojim statutima, ovim ustavom i dokumentima viših organizacijskih oblika bošnjačkog povezivanja i zakonima države na čijem području djeluju, izuzev ako ti zakoni nisu u suprotnosti s međunarodnim aktima o ljudskim pravima i slobodama.

Član 9.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” ima predsjednika bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (u daljem tekstu: Predsjednik).

Član 10.
Predsjednika biraju sabornici većinom glasova svih sabornika, tajnim glasanjem.

Član 11.
Predsjednik se bira na četiri godine i može biti još samo jedanput ponovo biran na istu funkciju.

Član 12.
Predsjednik predstavlja Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”.

Predsjednik predlaže Saboru razmatranje pitanja koja su od općeg značaja za “Preporod” i učestvuje u njegovom radu, bez prava odlučivanja.

Član 13.
Predsjednik ostvaruje saradnju s političkim, vjerskim, državnim i drugim organima, kao i s kulturnim institucijama u državi Bosni i Hercegovini i izvan njenih prostora te vrši druge poslove koje mu povjeri Sabor.

Član 14.
Predsjednik je član Izvršnog odbora i njegov predsjedavajući.

Član 15.
Predsjednik je za svoj rad odgovoran Saboru.

Član 16.
Predsjednik ima svog zamjenika.

Član 17.
Zamjenik predsjednika pomaže predsjedniku i zamjenjuje ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti sa svim njegovim ovlaštenjima i odgovornostima u rukovođenju i vrši druge poslove koje mu on odredi.

Član 18.
Zamjenik predsjednika bira se na isti način i vrijeme kao i predsjednik.

Zamjenik predsjednika može biti još samo jedanput biran na istu funkciju.

II – UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA BOŠNJAČKE ZAJEDNICE KULTURE “PREPOROD”

Član 19.
Sabor Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (u daljem teksu: Sabor) najviši je organ Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Član 20.
Sabor vrši svoja prava i dužnosti na osnovi i u okviru ovog ustava.

Član 21.
Sabor čine predstavnici svih organizacija, društava i ustanova bošnjačke kulture, koje sačinjavaju Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod” predstavnici iz stava 1. ovog člana su sabornici.

Član 22.
Mandat sabornika traje četiri godine.

Član 23.
Sabor se održava najmanje jedanput u tri godine.

Član 24.

Sabor ima sljedeća prava i dužnosti:

• Usvaja Ustav Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i daje prijedloge i mišljenja odnosno saglasnost za njegovu promjenu;
• Donosi Ustav i odlučuje o njegovoj promjeni;
• Određuje politike zaštite i razvoja bošnjačke kulture;
• Donosi temeljne odluke o zaštiti i razvoju bošnjačke kulture;
• Odlučuje o osnivanju društava, organizacija i ustanova bošnjačke kulture koje su od posebnog značaja za ukupnu bošnjačku kulturu;
• Razmatra planove zajedničkog djelovanja bošnjačkih društava, organizacija i ustanova;
• Predlaže donošenje istraživačkih projekata, održavanje znanstvenih i stručnih skupova, izložbi i kulturnih priredbi od opće važnosti za bošnjačku kulturu;
• Vrši izbor predsjednika i zamjenika predsjednika, tajnika i članova Sabora, kao i predsjednika i zamjenika predsjednika Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”;
• Vrši imenovanje predsjednika i voditelja društava, organizacija i ustanova koje osniva Sabor;
• Donosi Statut i druga opća akta Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”;
• Donosi Poslovnik o radu;
• Donosi program rada i usvaja izvještaj o radu;
• Vrši i druge poslove ustvrđene Statutom Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i poslova koji proistječu iz ovog ustava.

Član 25.
Sabor ima predsjednika, zamjenika i tajnika.

Član 26.
Predsjednika Sabora biraju sabornici većinom glasova svih sabornika tajnim glasanjem.

Predsjednik Sabora bira se na četiri godine i može biti još samo jedanput ponovno biran na istu funkciju.

Član 27.
Predsjednik Sabora ima svog zamjenika.

Član 28.
Zamjenik predsjednika pomaže predsjedniku Sabora i zamjenjuje ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti sa svim njegovim ovlaštenjima i odgovornostima u rukovođenju i vrši druge poslove koje mu on odredi.

Član 29.
Zamjenik predsjednika Sabora bira se na isti način kao i predsjednik Sabora.

Zamjenik predsjednika Sabora bira se na tri godine i može biti još samo jedanput biran na istu funkciju.

Član 30.
Tajnik Sabora, u dogovoru s predsjednikom i zamjenikom predsjednika Sabora, priprema sjednice Sabora i obavlja druge poslove koje mu odrede predsjednik i zamjenik predsjednika Sabora.

Član 31.
Tajnik Sabora bira se na isti način i na vrijeme kao zamjenik predsjednika Sabora, s tim što nakon isteka mandata od tri godine može biti ponovno biran.

Član 32.
Sabor ima svoj Poslovnik o radu, kojim se bliže uređuje način rada Sabora, pravo i dužnosti sabornika, saradnja Sabora s drugim organima, organizacijama i institucijama u državi Bosni i Hercegovini i u drugim zemljama, rad Sabora u narodnim okolnostima, izbor organa i izbora i opoziv članova organa utvrđenih ovim ustavom, kao i drugih pitanja utvrđenih ovim ustavom, kao i druga pitanja od značaja za rad Sabora.

Član 33.
Sabor iz svog sastava bira Izvršni odbor kao izvršno tijelo Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Izvršni odbor ima 19 članova.

Član 34.
Izvršni odbor radi kontinuirano i za svoj rad odgovara Saboru.

Član 35.
Izvršni odbor iz reda svojih članova bira predsjednika i zamjenika predsjednika.

Član 36.
Sabor bira Savjet Bošnjaka zajednice kulture “Preporod”.
Nadzorni odbor, Savjet bošnjaka zajednice kulture “Preporoda” i Sud časti sačinjavaju najugledniji i najzaslužniji bošnjački kulturni radnici.

Član 37.
Savjet Bošnjaka zajednice kulture “Preporod” ima savjetodavnu ulogu i može razmatrati sva pitanja značajna za štićenje i razvoj bošnjačke kulture te predlagati Saboru i Izvršnom odboru Sabora donošenje odgovarajućih odluka.

Član 38.
Savjet Bošnjaka zajednice kulture “Preporod” iz svojih redova tajnim glasanjem bira predsjednika Savjeta.

Član 39.
Savjet Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” sastaje se po potrebi.

Član 40.
Nadzorni odbor nadzire materijalno-finansijsko poslovanje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i vrši druge poslove nadzora i kontrole, i po svojoj inicijativi ili na traženje organa ove zajednice.

Član 41.
Sud časti sastoji se od predsjednika i šest članova.

Član 42.
Sud časti rješava o statusnim pitanjima sabornika i članova drugih organa Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

III – ORGANIZACIONI OBLICI DJELOVANJA BOŠNJAČKE ZAJEDNICE KULTURE “PREPOROD”

Član 43.
U domovinskim zemljama i u zemljama iseljenja osnivaju se društva, organizacije i ustanove bošnjačke kulture, koje mogu obuhvaćati pojedina područja na kojima žive Bošnjaci (naseljeno mjesto, općina, zajednica općina, pokrajina, država, zajednica država) ili pojedina područja kulture (jezik, umjetnost, znanost, privreda itd.)

Član 44.
Društva, organizacije i ustanove bošnjačke kulture dobrovoljno pristupaju Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod”.

Član 45.
Društva, organizacije i ustanove bošnjačke kulture imaju Skupštinu kao svoj najviši organ.

Član 46.
Skupština društava, organizacija i ustanova bošnjačke kulture donosi odluku o pristupanju u Bošnjačku zajednicu kulture “Preporod”, kao najviši oblik povezivanja bošnjačke kulture u svijetu.

Član 47.
Društva, organizacije i ustanove bošnjačke kulture koje su u sastavu Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” imaju svoje statute koji moraju biti u skladu s ovim ustavom i zakonima država na čijem području djeluju, izuzev ako ti zakoni nisu u suprotnosti s međunarodnim aktima o ljudskim pravima i slobodama.

IV – FINANCIRANJE BOŠNJAČKE ZAJEDNICE KULTURE “PREPOROD”

Član 48.
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” financira se iz članarina, darova, fondacija, privrednog poduzetništva i na drugi način.

V – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 49.
Ustav Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” može se mijenjati ustavnim amandmanima.

Član 50.

Ovaj ustav stupa na snagu danom proglašenja.